Naslovna Poliklinika Insula Ambulante suradnih medicinskih djelatnosti

Ambulanta za biofeedback

Stresna reakcija

Kronični stres je stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje okolina pred njega postavlja. Stresori mogu biti vanjski (situacije iz okoline – problemi na poslu, u obitelji itd.) i unutarnji (proizlaze iz našeg uma i tijela – sjećanja, strahovi itd.).

U stanju stresa mozak pokreće niz tjelesnih reakcija (lupanje srca, ubrzano disanje, mišićna napetost, znojenje) što nazivamo BORBA-BIJEG REAKCIJOM (evolucijski mehanizam preživljavanja koji omogućava ljudima da u za život opasnim situacijama brzo reagiraju). U većini slučajeva sve se ove reakcije vraćaju u ravnotežu kada opasnost prođe.

Međutim, u današnje vrijeme tijelo može pretjerano reagirati i na stresore koji nisu od životne opasnosti (prometne gužve, pritisak na poslu, obiteljske poteškoće i sl.).

Sve ove reakcije imaju dugoročne negativne posljedice na tjelesno i psihološko zdravlje jer kronični stres doprinosi povišenom krvnom tlaku, začepljenju arterija, moždanim promjenama koje doprinose razvitku anksioznosti (osobito u vidu paničnog poremećaja), depresije, ovisnosti te poremećajima prehrane.

Mozak i tijelo

Stresna reakcija započinje u mozgu. Autonomni živčani sustav kontrolira samostalne tjelesne funkcije kao što su disanje, krvni tlak, kucanje srca, dilatacija i konstrikcija krvnih žila itd.

Unutar ovog sustava odvija se i tjelesna reakcija na stres: srce ubrzano kuca (pumpajući krv prema mišićima, srcu i vitalnim organima), puls i krvni tlak rastu, disanje se ubrzava (pluća uzimaju što više kisika koji se šalje u mozak i povećava budnost), vid, sluh i ostala čula se izoštravaju, otpušta se glukoza i masnoća u krvotok kako bi se tijelo opskrbilo energijom, koči se rad probavnog i drugih tjelesnih sustava kako ne bi bespotrebno trošili energiju itd.

Sve ove promjene događaju se toliko brzo da ih često nismo niti svjesni jer ova reakcija započinje prije nego što je uopće došlo do potpune obrade informacija u mozgu. U stanju stresa tijelo i na naše crne i katastrofične misli reagira bez propitivanja, kao da su apsolutne istine. Samim time ponekad naša tjelesna stresna aktivacija može biti potpuno neopravdana i poticati bespotrebnu emocionalnu patnju.

Nadalje, uslijed produljenog kroničnog stresa, ova reakcija može postati ili pretjerano osjetljiva (inicira se i na vrlo male stresore) ili pretjerano duga (nakon stresnog događaja duže se vrijeme osjećamo uznemireno).

Disanje

Disanje je fiziološki proces koji kontrolira autonomni živčani sustav, ali na koji možemo i voljno utjecati.

“Zabrinuti mozak” u sklopu borba-bijeg reakcije utječe na naše disanje i ono je u tim situacijama najčešće prsno, plitko i ubrzano. Dobra vijest je da postoji i povratni utjecaj: i disanje može utjecati na mozak (stresnu reakciju)!

Disanje koje je obrnuto od „anksioznog disanja“, dakle sporo, duboko i abdominalno disanje, povezuje se sa smanjenim stresom i smanjenom anksioznošću. Također, takvo disanje snižava krvni tlak i usporava srčani ritam, povećava varijabilnost srčanog ritma te povećava produkciju alfa valova (redukcija hormona stresa, ravnoteža autonomnog živčanog sustava, opuštanje mišića).

Ovakav način disanja moguće je naučiti i u tu svrhu u ŽSB Insula koristimo biofeedback metodu.

Biofeedback abdominalnog disanja

Učenje dubokog abdominalnog disanja vrlo je često sastavni dio tretmana za redukciju stresa i anksioznosti.

U ŽSB Insula imamo dugogodišnje iskustvo u podučavanju biofeedback metode koja uz pomoć računalne opreme i senzora omogućuje učenje nadgledanja i uspostavljanja kontrole nad biološkim funkcijama koje se inače odvijaju automatski ispod razine svijesti.

Senzori u realnom vremenu mjere disanje i pomoću biofeedback uređaja šalju tu informaciju u računalo i na ekran.

Disanje se pacijentu osvještava (prikazano pomoću animacije na ekranu) te ga se pomoću terapeutovih uputa podučava kako ga izmijeniti u smjeru poboljšanja zdravlja – opuštanja.

Ovaj se trening često kombinira s biofeedback treningom varijabilnosti srčanog ritma i određivanjem rezonantne frekvencije disanja, odnosno optimalne brzine opuštajućeg disanja za vaše tijelo.

Biofeedback abdominalnog disanja provodimo u svrhu učenja metode relaksacije koju pacijent, jednom naučenu, može primjenjivati kad god (i gdje god) osjeti potrebu za tim, odnosno kad mozak malo pretjera s brigom.

Biofeedback metoda ima široku primjenu i pomaže i u tretmanu tenzijskih glavobolja, kronične boli, nesanice itd.

Pacijent se u biofeedback trening abdominalnog disanja, nakon početne procjene, uključuje na preporuku specijalista (psihijatar, klinički psiholog). Seansa u prosjeku traje 20 - 30 minuta, a naše iskustvo pokazuje da je za svladavanje ove vještine potrebno između 10 i 15 seansi.

Zašto biofeedback trening?

Ukoliko se procijeni potrebnim, moguće je uz biofeedback trening paralelno provesti i savjetovanje u svrhu uspješnijeg suočavanja sa stresnim situacijama.

Tko se može prijaviti za trening?

Biofeedback abdominalnog disanja osobito se preporučuje svim osobama kod kojih povišena razina stresa značajno negativno utječe na tjelesno i psihičko zdravlje.

Kako izgledaju seanse i koliko traju?

Prilikom prvog susreta provodi se upoznavanje s tretmanom, demonstracija i planiranje tretmana. Jedna seansa biofeedback treninga u prosjeku traje 20-30 minuta. Na kraju tretmana provodi se evaluacijska seansa.

Koliko seansi je potrebno za svladavanje vještine?

Trening se najčešće provodi u ritmu od dvije do tri seanse tjedno u dogovoru s pacijentom. Naše iskustvo pokazuje da je za svladavanje ove vještine potrebno između 10 i 15 seansi. Između seansi pacijenta se potiče da prema terapeutovim uputama samostalno vježba tehniku abdominalnog disanja.

Kako se prijaviti?

Kod vlastitog liječnika opće medicine potrebno je tražiti uputnicu za inicijalnu procjenu te se naručiti na specijalistički pregled (psihijatar, klinički psiholog). Uključivanje u tretman ovisi o procjeni specijaliste.

Kontakt

Zainteresirani nas mogu kontaktirati na: biofeedback@sb-insula.hr