Odjel za produženo liječenje i palijativnu skrb s jedinicom za organske involutivne poremećaje
Ovaj je Odjel namijenjen liječenju bolesnika bremenitima rezistentnim psihičkim poremećajima kod kojih dotadašnjim liječenjem nije postignuta stabilna remisija, odnosno, povlačenje simptomatologije bolesti i povratak na zadovoljavajuću razinu funkcioniranja. Širok je spektar bolesti kod kojih može doći do psihotične dekompenzacije koja ne odgovara na psihofarmakološko i dostupno psihoterapijsko liječenje, gdje jedan dio bolesnika ne postiže funkcionalni oporavak. Pored najčešćih funkcionalnih psihotičnih poremećaja koji pripadaju grupi endogenih psihoza shizofrenije, shizofreniformnog i shizoafektivnog poremećaja, psihotični se pomak može javiti u dubokoj depresiji, maniji, u deluzijskom poremećaju, on može biti potaknut tjelesnom bolešću ili korištenjem psihoaktivnih tvari. Može se javiti na temelju dubokog poremećaja ličnosti i kod mentalne zaostalosti.
Psihotični se pomak javlja i kod osoba kod kojih je došlo do dementnih, kognitivnih i mnestičkih promjena te valja napomenuti kako to nisu samo osobe poodmakle dobi, već i osobe koje su proživjele nesreće, cerebrovaskularne traume ili koje imaju dugogodišnju povijest ovisnosti. Demencija može započeti i kod osobe u tridesetima, još funkcionalne, još u radnom odnosu, kod koje dolazi do psihotičnog pomaka temeljenog na organskom, dokazivom supstratu. Na liječenje možemo primiti punoljetne pojedince oba spola.
Mnogi od bolesnika primljenih na ovaj Odjel ne povlače crtu između unutarnjeg svijeta i realiteta, emotivno su udaljeni, lišeni volje, snage, opterećeni uplivom priviđenja i halucinacija, opsesijama, stigmom i nepravdama koje ih dijele od ispunjenog i sretnog života. Vodeći kriterij prijema na ovaj Odjel jest da je bolesnik uronio u svoju psihopatologiju otpornu na klasičnu primjenu lijekova do te mjere da uopće ne uspijeva funkcionirati u društvu i uvjetima svakodnevnog života.
Napominjemo da je vrlo bitna komponenta liječenja razgovor i edukacija članova obitelji. Nastoji se uvijek biti dostupan telefonski ili osobno za pružanje svih potrebnih informacija uz poštivanje privatnosti i prava bolesnika.
Liječenje počiva na humanom pristupu i na empatiji profesionalnog i iskusnog osoblja. Po dolasku se provodi temeljita laboratorijska analiza krvne slike bolesnika, biokemije, hepatograma, renograma, urina, po indikaciji i RTG snimke na najmodernijem uređaju, elektroencefalogram, elektrokardiogram, ultrazvučne snimke.
Liječenje se oslanja na neizbježnu, ali racionalnu i razboritu primjeni lijekova u potrebnim dozama, s posebnom pozornošću na svođenje neželjenih nuspojava na minimum. Postoji tendencija korištenja modernih antipsihotika s niskim profilom nuspojava, no ponekad u komplementarnim kombinacijama s klasičnima, temeljenima na desetljećima istraživanja i iskustva. Na Odjelu se još koriste antidepresivi, stabilizatori raspoloženja, anksiolitici i hipnotici.
Svakog se bolesnika, kod kojeg je to moguće, uključuje u razne psihoterapijske vidove liječenja, počevši od individualne i suportivne psihoterapija, preko grupne psihoterapije i terapijske zajednice, do psihoedukacije te kognitivno bihevioralne terapije i radno okupacijskih aktivnosti. Pacijenti su istovremeno pod skrbi psihijatra i stručnih sestara te u profesionalnom tretmanu sociopedagoga, radnog terapeuta, fizikalnog terapeuta i logopeda. Provodi se psihodijagnostika iz domene kliničkog psihologa kako bi se razjasnila organska, endogena ili psihogena komponenta bolesti, a uz svakodnevnu odjelnu suradnju sa internistima i neurolozima, primjenjuje se i terapija iz njihovih domena kako bi se postigla cjelovita dobrobit tijela, ličnosti, emocija, intelekta i duhovne strane bolesnika.
Jednom kad se postigne mirnoća, blijeđenje vodeće simptomatologije, otklanjanje agresije uperene prema drugome ili samome sebi, te kvalitetan uvid u vlastitu bolest, samokritičnost i suradljivost, u daljem uzimanju lijekova i odlascima na kontrolne preglede kod nadležnog psihijatra, ispunjeni su kriteriji za otpust. Ukoliko je to moguće, bolesnika se otpušta u njegovu obitelj, a kada ne postoji ta mogućnost, istog se smješta u udomiteljsku obitelj ili u kvalitetan dom za psihički bolesne odrasle osobe gdje će biti dostupna cjelodnevna skrb i briga o urednom uzimanju propisanih lijekova i redovnih kontrola.