Sestrinstvo
Poštovane kolegice i kolege,
sa zadovoljstvom Vam predstavljam Sestrinski kutak na službenoj Internet stranici naše ustanove. Kutak će biti namijenjen medicinskim sestrama i tehničarima, kao i kolegama drugih struka te široj javnosti. Zamisao je da se ovim putem prezentiramo kao zasebna struka u zdravstvenom sustavu te da prikažemo svoju aktivnost kroz svakodnevni rad. Također, bit će prikazani razni informativni te edukativni materijali u cilju poboljšanja našeg rada, ali i za one koji žele znati više.
Ovim putem pozivam Vas da mi se obratite ukoliko imate kakvih ideja, materijala, zanimljivosti iz Vašeg kliničkog iskustva, zanimljivih tema i sl. kako bismo što bolje i kreativnije ispunili kutak.
Srdačno,
Ivan Šimac, mag. med. techn.
Galerija
Plan trajnog stručnog usavršavanja za medicinske sestre 2025.
INSULA - županijska specijalna bolnica za psihijatriju i rehabilitaciju
Kampor 224, 51280 Rab
| DATUM | TEMA | SAŽETAK | PREDAVAČ | MJESTO
ODRŽAVANJA |
|---|---|---|---|---|
VELJAČA 2025. godina | ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA OBOLJELOG OD ALZHEIMEROVE DEMENCIJE | Demencija je bolest koja najčešće nastaje u osoba starije dobi, ona je skup simptoma koji stvaraju karakterističnu kliničku sliku. Započinje laganim zaboravljanjem - gubitkom kratkoročnog pamćenja, a s vremenom otežava svakodnevne aktivnosti oboljelog pojedinca te onemogućuje normalan i kvalitetan život. Postoji više vrsta demencije kao što su vaskularna demencija, frontotemporalna demencija, demencija s Levyjevim tjelešcima, te najčešća, Alzheimerova demencija. „Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije, na nju otpada više od 65% staračkih demencija“. Alzheimerova demencija je neurodegenerativna bolest okarakterizirana gubitkom pamćenja, novonastalim poteškoćama u govoru, slabljenjem kognitivnih sposobnosti kao što su učenje, usmjeravanje i zadržavanje pažnje, prepoznavanje bliskih osoba i slično. Nastanku Alzheimerove demencije mogu pogodovati razni faktori, iako točan uzrok nastanka bolesti nije poznat. Genetika je također jedan od snažnih faktora koji pogoduju nastanku ove bolesti. Osobe koje u obiteljskoj anamnezi imaju slučajeve demencije imaju povećan rizik od razvoja Alzheimerove demencije. Saznanje o ovoj dijagnozi je vrlo teško kako za pacijenta tako i za njegovu obitelj. Medicinska sestra ima značajnu ulogu u njezi takvog pacijenta. Zdravstvena njega pacijenta oboljelog od Alzheimerove demencije obuhvaća poučavanje o bolesti, educiranje pacijenta i njegove obitelji o tome što dalje nakon postavljanja dijagnoze, obavljanje potrebnih dijagnostičkih pretraga u suradnji s ostalim članovima medicinskog tima, brigu o osobnoj higijeni pacijenta, pomoć u zbrinjavanju osnovnih fizioloških potreba pacijenta kao što su hranjenje, eliminacija itd. Zdravstvena njega također obuhvaća evidenciju stanja pacijenta i promjena koje se događaju te obavještavanje liječnika o istima, vođenje pacijenta kroz čitavi tijek bolesti i, što je vrlo važno, pružanje psihološke podrške pacijentu i njegovoj obitelji od trenutka samog saznanja o dijagnozi do konačnog ishoda bolesti. | Nikolina Marinković, bacc.med.techn. | ŽSB Insula- konferencijska dvorana |
OŽUJAK 2025. godina | TERAPIJSKA KOMUNIKACIJA | Terapijska komunikacija je proces u kojem terapeut svjesno kroz verbalnu i neverbalnu komunikaciju pokušava terapijski utjecati na pacijenta. Usmjerena je uspostavljanju odnosa povjerenja i uzajamne suradnje kao osnove za ostvarenje zajedničkog cilja – a to je poboljšani zdravstveni status našeg pacijenta. Pomaže u ublažavanju negativnih emocionalnih stanja pacijenta, rješavanju problema i donošenju planova. Vještine potrebne za terapijsku komunikaciju složenije su i zahtjevnije nego u općenitoj interpersonalnoj interakciji, a ovladavanje tim vještinama doprinosi razumijevanju pacijenata. Cilj ovog predavanja je nakon početnog uvodnog dijela iznijeti praktične primjere kako bolje terapijski komunicirati s pacijentima, a koje ne-terapijske tehnike treba izbjegavati jer blokiraju uspostavljanje terapijskog odnosa kao osnove za proradu misli i osjećaja. | Dr.sc. Nikola Babić, klinički psiholog | ŽSB Insula- konferencijska dvorana |
| SVIBANJ 2025. godina | PEDAGOŠKI ASPEKTI GRUPNOG RADA U TERAPISJKOM PROCESU | Grupni rad, kao socijalni oblik rada, odlikuje se složenom unutarnjom dinamikom i didaktičkim vrijednostima. Obuhvaća više članova koji međusobnom interakcijom teže postizanju zajedničkih ciljeva. Ovi ciljevi mogu biti usmjereni na uspjeh grupe kao cjeline, ali i na individualne ciljeve članova, koji vjeruju da će im sudjelovanje u grupi pomoći u njihovom ostvarenju. U kontekstu terapijskih postupaka, grupni rad ima važnu ulogu u razvoju pojedinaca na spoznajnoj, emotivnoj i socijalnoj razini. Stvaranje sigurnog i podržavajućeg okruženja značajno je za međusobno povezivanje, razmjenu znanja i vještina, te osnaživanje postojećih resursa članova grupe. Cilj predavanja je prikazati karakteristike i specifičnosti grupnog procesa iz pedagoške perspektive, koristeći primjer rada psihoedukativne grupe. Ovaj pristup omogućava bolje razumijevanje kako grupni rad može pridonijeti osobnom razvoju i učenju, te kako se može strukturirati da bi se pospješili njegovi pozitivni ishodi i učinci. | Tea Staničić, mag.paed. | ŽSB Insula- konferencijska dvorana |
| RUJAN 2025. godina | ZNAKOVI I SIMPTOMI INTOKSIKACIJE KOD OVISNIKA | Predavanje se bavi prepoznavanjem fizičkih znakova intoksikacije opojnim sredstvima i/ili alkoholom kod pacijenata. U uvodu se definira ovisnost i njeni fizički učinci. Zatim se analiziraju opći fizički znakovi, poput promjena u težini, kože i zjenica. Detaljno su obrađeni specifični znakovi za različite supstance: alkohol (crvenilo lica, drhtanje ruku), opijati (sužene zjenice, tragovi injekcija), stimulansi (proširene zjenice, ubrzan rad srca), kanabis (crvene oči, povećan apetit), te nikotin (žutilo prstiju, kronični kašalj). Predavanje također ističe dugoročne posljedice ovisnosti na srce, pluća i probavni sustav, te važnost uloge medicinskih sestara u ranom prepoznavanju simptoma i praćenju pacijenata tijekom liječenja. | Mihael Katalinić, bacc.med.techn. | ŽSB Insula- konferencijska dvorana |
| LISTOPAD 2025. godina | UTJECAJ SAMOKRITIČNOSTI NA POREMEĆAJE MENTALNOG ZDRAVLJA | Pojam samokritičnosti te njegova povezanost sa sramom i krivnjom proučavali su se još 70-ih godina prošlog stoljeća. Samokritičnost možemo opisati kao negativni unutarnji glas koji napada i osuđuje pojedinca i njegovo ponašanje, ona doprinosi ranjivosti osobe, svako ponašanje se promatra kao neuspješno te se pojedinac počinje osjećati neuspješno u svemu što radi. S obzirom na navedeno jasno je kako samokritičnost može biti u podlozi mnogih poremećaja mentalnog zdravlja kao što su depresija, anksioznost, poremećaji hranjenja, samoozljeđivanje pa i suicid. Pregledom literature samokritičnost se pokazala povezanom sa svim navedenim poremećajima mentalnog zdravlja. Samokritičnost se izdvaja i kao rizični čimbenik za razvoj navedenih poremećaja te kao medijator i moderator koji utječe na intenzitet samih poremećaja. Samosuosjećanje se ističe u literaturi i kliničkoj praksi kao jedna od dominantnih alternativa samokritičnosti. Pružanje topline i ljubavi prema samome sebi, osjećaj zajedničke čovječnosti i usredotočena svjesnost (eng. mindfulness) glavna su obilježja samosuosjećanja te svaka od ovih komponenti utječe na samokritičnost u nekom pogledu. Kao zaključak pruža se pregled praktičnih implikacija proizašlih iz spoznaja o povezanosti samokritičnosti i poremećaja mentalnog zdravlja s naglaskom na važnosti znanja o utjecaju samokritičnosti na mentalno zdravlje pacijenta. | Jana Marošević, mag.paed.soc. | ŽSB Insula- konferencijska dvorana |
RAVNATELJ USTANOVE
prof.dr.sc. Vesna Šendula Jengić, prim.dr.med.
ODGOVORNA OSOBA ZA IZRADU PLANA TRAJNOG STRUČNOG USAVRŠAVANJA
Ivan Šimac, mag.med.techn.
ODGOVORNA OSOBA ZA SESTRINSTVO U USTANOVI
Estera Paparić, mag.med.techn.